Nasljedstvo i nekretnine u Turskoj

Kada strani državljanin premine ostavljajući stan, vilu ili bankovni račun u Alanji, Antalyi ili drugom dijelu Turske, nasljednici iz Bosne i Hercegovine ili dijaspore moraju provesti poseban ostavinski postupak pred turskim organima. Prenos vlasničkog lista (Tapu) i isplata sredstava s turskih bankovnih računa ne vrše se automatski na osnovu rješenja o nasljeđivanju iz BiH, već zahtijevaju tursko sudsko rješenje o nasljeđivanju i poresku potvrdu.

1. Mjerodavno pravo za nasljeđivanje u Turskoj: pravilo lex rei sitae (čl. 20 MÖHUK)

Prema članu 20. turskog Zakona o međunarodnom privatnom i procesnom pravu br. 5718 (MÖHUK), tursko pravo razdvaja ostavinsku masu prema vrsti imovine:

Nepokretna imovina (stanovi, kuće, zemljište u Turskoj): Podliježe isključivo turskom nasljednom pravu (lex rei sitae – pravo mjesta gdje se nekretnina nalazi), bez obzira na državljanstvo ostavioca, njegovo posljednje prebivalište u BiH ili inostranstvu, ili odredbe stranog testamenta.
Pokretna imovina (novac na bankovnim računima, vozila, udjeli u firmama): Podliježe nacionalnom pravu (pravu državljanstva) ostavioca u trenutku smrti.

Za sve nekretnine u Turskoj primjenjuju se zakonski nasljedni redovi i pravila o nužnom dijelu (Saklı Pay) iz turskog Građanskog zakonika (Zakon br. 4721), koji štite potomke (djecu), preživjelog bračnog druga i u određenim slučajevima roditelje ostavioca.

2. Zašto rješenje o nasljeđivanju iz BiH ili Evropska potvrda o nasljeđivanju nisu dovoljni za Tapu?

Turske zemljišnoknjižne direkcije (Tapu Müdürlüğü) i banke ne mogu izvršiti direktan prenos vlasništva na osnovu stranog rješenja o nasljeđivanju ili Evropske potvrde o nasljeđivanju. Kada su ostavilac ili nasljednici strani državljani, turski notari nemaju direktan uvid u strane matične registre, pa je za izdavanje turskog rješenja o nasljeđivanju (Veraset İlamı / Mirasçılık Belgesi) isključivo nadležan Turski građanski sud za prekršaje / vanparnični sud (Sulh Hukuk Mahkemesi).

3. Priprema dokumentacije iz BiH, Apostille ovjera i sudski prevod

Za dobijanje turskog rješenja o nasljeđivanju pred sudom potrebno je prikupiti i propisno legalizovati dokumente:

Izvod iz matične knjige umrlih za ostavioca (Ölüm Belgesi) te izvode iz matičnih knjiga rođenih i vjenčanih (ili strano rješenje o nasljeđivanju) kojima se dokazuje tačno srodstvo svih zakonskih nasljednika.
Apostille pečat (Haška konvencija iz 1961. godine): Sve javne isprave izdate u BiH ili drugoj državi članici Konvencije moraju biti ovjerene Apostille pečatom nadležnog općinskog/osnovnog suda.
Ovjereni prevod na turski jezik: Dokumenti se prevode na turski jezik kod sudskog tumača u Turskoj i ovjeravaju kod turskog notara (ili u turskom konzulatu).

4. Prijava poreza na nasljedstvo (Veraset ve İntikal Vergisi) i poreska potvrda

Nakon što sud izda tursko rješenje o nasljeđivanju (Veraset İlamı), prije uknjižbe u Tapu ili isplate novca iz banke obavezno je provesti poreski postupak pred nadležnom turskom Poreskom upravom (Vergi Dairesi):

Za svakog nasljednika pribavlja se turski poreski broj (Vergi Numarası).
Pribavlja se općinska potvrda o poreskoj vrijednosti nekretnine (Belediye Rayiç Bedel) i potvrda banke o stanju računa na dan smrti, te se podnosi poreska prijava poreza na nasljedstvo i prenos (Veraset ve İntikal Vergisi Beyannamesi) u zakonskim rokovima prema Zakonu br. 7338.
Nakon obračuna i uplate poreza, Poreska uprava izdaje službenu potvrdu o izmirenim poreskim obavezama (Veraset ve İntikal Vergisi İlişik Kesme Yazısı).

5. Prenos vlasničkog lista (Tapu İntikali) i prodaja ili podjela naslijeđene nekretnine

Uz tursko sudsko rješenje o nasljeđivanju i poresku potvrdu, advokat podnosi zahtjev u Tapu Müdürlüğü za upis nasljednika kao novih vlasnika (najprije kao zajedničko vlasništvo – Elbirliği Mülkiyeti ili suvlasništvo po udjelima – Paylı Mülkiyet). Nakon uknjižbe, nasljednici mogu nekretninu u Alanji ili Antalyi prodati trećem licu, a u slučaju neslaganja među sunasljednicima moguće je pokrenuti sudski postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice (İzale-i Şüyu).

Pogledajte stranicu nasljedno pravo, testamenti i ostavina u Turskoj, nekretnine i Tapu te advokat za nasljedno pravo u Alanji, i kontaktirajte kancelariju Enes Nergiz.

Često postavljana pitanja (FAQ)

Može li se stan u Turskoj prepisati na nasljednike direktno na osnovu rješenja o nasljeđivanju iz BiH?

Ne. Prema članu 20. Zakona br. 5718 (MÖHUK), za nekretnine u Turskoj isključivo je mjerodavno tursko pravo, a zemljišnoknjižni ured (Tapu) i banke zahtijevaju tursko sudsko rješenje o nasljeđivanju (Veraset İlamı / Mirasçılık Belgesi) koje izdaje turski sud.

Moraju li nasljednici iz BiH lično dolaziti u Tursku radi ostavinskog postupka i prepisa Tapu-a?

Ne. Cjelokupan postupak pred turskim sudom, pribavljanje poreskih brojeva, prijava poreza na nasljedstvo (Veraset ve İntikal Vergisi) i uknjižba u Tapu mogu se obaviti na daljinu putem turskog advokata na osnovu specijalne punomoći s fotografijom i Apostille pečatom.

Koji je zakonski rok za odricanje od nasljedstva u Turskoj ako je ostavilac imao dugove?

Prema turskom Građanskom zakoniku (čl. 606 TMK), zakonski rok za bezuslovno odricanje od nasljedstva (Reddi Miras) pred sudom iznosi 3 mjeseca od saznanja za smrt ostavioca, dok se u slučaju prezaduženosti ostavine u trenutku smrti može isticati i zakonska pretpostavka odricanja (Hükmen Red).

Mora li se platiti turski porez na nasljedstvo prije prodaje naslijeđenog stana u Alanji?

Da. Prije nego što se naslijeđena nekretnina prenese na nasljednike u Tapu uredu i proda kupcu, Poreska uprava mora izdati potvrdu o izmirenom porezu na nasljedstvo (İlişik Kesme Yazısı).

Autor: advokat Enes Nergiz (Enes Nergiz), Advokatska komora Antalye, registarski broj 6281. Kancelarija u Alanji. Informacije su opšteg karaktera (stanje 2026.) i ne predstavljaju pravni savjet.

Napomena: Tekst pruža opće informacije i ne zamjenjuje pravni savjet. Procjena zavisi od konkretnih činjenica i važećih propisa.